- Vaša ekselencijo, na Vašem blogu sam pročitao o Vašoj dosta zanimljivoj životnoj i diplomatskoj karijeri. Zaključio sam da ste Vi jednostavno bili predodređeni da postanete diplomata. Ipak bih volio da Vi sami sebe predstavite čitaocima Habera i ukratko im kažete ko je ustvari Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u Sarajevu.
Naravno. Ja sam 44-godišnji diplomata koji je prethodno radio u Češkoj Republici i Bugarskoj. U Bosni i Hercegovini živim od novembra 2008. Volim posmatrati i baviti se sportom. Imam malu kćerku, s kojom provodim mnogo vremena izvan posla. Volim skijanje i planinarenje, pa mi Sarajevo izgleda kao savršeno mjesto za život.
- Gospodine Tatham, možete li nam reći kako je biti ambasador tako moćne države kakva je Velika Britanija u jednoj maloj zemlji, opterećenoj nizom ratnih, političkih i ekonomskih problema kakva je Bosna i Hercegovina?
Biti britanski ambasador u Bosni i Hercegovini posao je pun izazova, ali ispunjava me zadovoljstvom. Velika Britanija je veoma zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu - iz više perspektiva – kao članica NATO-a, Evropske unije i Vijeća za implementaciju mira. Mi smo također, kroz naše bilateralne i razvojne programe, veoma uključeni u pružanje podrške Bosni i Hercegovini pri suočavanju s izazovima postkonfliktne i ekonomske tranzicije, tako da u radu Ambasade uvijek imam osjećaj da je on značajan i relevantan i volim misliti da Velika Britanija ima pozitivan utjecaj na razvoj Bosne i Hercegovine i njen napredak na putu ka članstvu u Evropsku uniju i NATO.
- Dužnost svakog ambasadora je prezentacija i promocija njegove zemlje u privrednom, kuturnom, turističkom i sportskom smislu. Koliko Vi radite na promociji Velike Britanije u Bosni i Hercegovini i da li je to teško raditi u ovoj zemlji s obzirom da se na sve Vaše aktivnosti gleda iz triju uglova?
Ambasada ima veoma aktivan odjel za trgovinu i investicije, koji radi na povećanju trgovinske razmjene između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine. Ja im često pružam podršku u njihovom radu. I pored globalne ekonomske krize u 2009. godini, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je u prošloj godini porastao nivo britanskog investiranja na bh. tržištu. Kroz Ured britanskog savjeta (British Council) u Bosni i Hercegovini promoviramo britansku kulturu i engleski jezik.
Bosna i Hercegovina zna biti kompleksna zemlja za rad, dijelom zbog njenih složenih ustavnih struktura, dijelom zbog toga što svaki od njenih triju konstitutivnih naroda ima različite stavove o određenim pitanjima. Ipak mislim da postoje mnoge oblasti koje mogu i treba da ujedine cijelu zemlju, naročito ključni strateški cilj - evropske integracije. Druga stvar koju nalazim u radu u Bosni i Hercegovini jeste ta da i kada se u nečemu ne slažete s ljudima to možete učiniti na prijateljski i otvoren način. To je zemlja u kojoj, izgleda, nikome ne smeta direktan razgovor.
- Možete li nam reći koliko Velika Britanija u materijalnom smislu pomaže Bosni i Hercegovini i kolika su dosadašnja ulaganja?
Britanska vlada je u posljednje tri godine Bosni i Hercegovini pružila pomoć u iznosu većem od 20 miliona funti, kroz programsku i razvojnu podršku. Mi smo također obezbijedili i više od stotinu stipendija mladim Bosancima. Pružili smo ogroman doprinos sigurnosti i stabilnosti kroz prisustvo britanskih vojnika i policajaca u međunarodnim misijama. Također, dajemo veliki doprinos programima Evropske unije za predprijemnu podršku Bosni i Hercegovini. Određeni broj britanskih kompanija investirao je u Bosnu i Hercegovinu ili radi s lokalnim partnerima, a postoji i aktivan Britanski poslovni klub u Bosni i Hercegovini. Do danas su britanske kompanije investirale u širok spektar oblasti, a značajne su investicije u proizvodnju piva, organski uzgoj, proizvodnju čelika, proizvodnju električne energije, izgradnju rezidencijalnih objekata i preradu metala. U 2009. godini britanske firme izvezle su u Bosnu i Hercegovinu robu u vrijednosti oko 19,8 miliona britanskih funti. S napretkom reformi i stalnim poboljšavanjem ekonomske sredine očekujem da će ova cifra rasti.
Kad je riječ o mogućnostima, postoji značajna potražnja za tehnološki naprednim proizvodima u brojnim oblastima, naročito u oblasti informacionih tehnologija, infrastrukture (putevi i željeznice), građevine, autoindustrije i prerade metala. Bosna i Hercegovina nagrađuje dobro pripremljene i uporne izvoznike i investitore. Iz razgovora s britanskim kompanijama ovdje znam koliko su za uspjeh njihovog poslovanja u Bosni i Hercegovini značajni dobar savjet i pouzdan poslovan partner. U Ambasadi u Sarajevu radi Odjel za promociju trgovine i investicija Velike Britanije, koji bi britanskim kompanijama i bosanskim izvoznicima sa zadovoljstvom podijelio svoje opširno iskustvo i poznavanje tržišta. Više informacija o njihovom radu vaši čitaoci mogu pronaći na web stranici www.uktradeinvest.gov.uk ili www.ukinbih.fco.gov
- Koliko građana Velike Britanije živi u Bosni i Hercegovini i čime se oni pretežno bave?
Teško je biti precizan, ali, po našim pretpostavkama, nekoliko stotina britanskih državljana živi u Bosni i Hercegovini. Neki od njih su ovdje pokrenuli poslove, neki rade u međunarodnim organizacijama koje djeluju u Bosni i Hercegovini, neki su stupili u brak s građanima ove države i žive ovdje.
- Da li državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo Velike Britanije mogu računati na eventualnu zaštitu britanske ambasade u Sarajevu dok borave u Bosni i Hercegovini?
Ovo je veoma složena oblast međunarodnog prava! Pozicija britanske vlade je najbolje objašnjena na web stranici Britanske granične službe (www.ukba.homeoffice.gov.uk). Ukratko, Velika Britanija prihvata da međunarodno pravo ograničava njene mogućnosti da pruži punu konzularnu podršku osobama s dvojnim državljanstvom u zemlji koja je njihova druga država. Ali, na Velikoj Britaniji je da odluči kako da djeluje u svakom pojedinačnom slučaju. Čak i u slučajevima priznatog dvojnog državljanstva Velika Britanija bi obično pristupila neformalnom zastupanju.
- Znamo da svakodnevno srećete bosanskohercegovačke političare. Nećemo Vas pitati šta mislite o njima. Ovaj put nas interesira šta mislite o običnim građanima Bosne i Hercegovine, kako njih doživljavate odnosno da li vam se sviđa život u Bosni i Hercegovini. Da li znate naš jezik?
Veoma volim živjeti u Bosni i Hercegovini. To je prelijepa zemlja, s bogatim i fascinantnim naslijeđem. U mom dosadašnjem iskustvu Bosanci su skoro uvijek topli i gostoljubljivi. Sarajevo je grad u kome se vrlo brzo počneš osjećati kao kod kuće. Ali ja uživam i u putovanjima širom zemlje. Čuvam lijepe uspomene na planinarenje po planinama oko Sarajeva, rafting na Vrbasu i tople ljetnje vikende u Hercegovini. Naučio sam bosanski jezik malo prije preuzimanja dužnosti ovdje te mogu čitati i razumjeti ga, ali ga ne govorim onoliko dobro koliko bih htio.
- Da li, po Vašem mišljenju, ima neriješenih pitanja između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine i, ako ima, na koji način ih riješiti? Evo, spomenut ću pitanje viza.
Srećom, naši bilateralni odnosi su veoma prijateljski i ne postoje značajni problemi. Kad je riječ o vizama, Velika Britanija nije dio šengenskog sporazuma pa je i naš vizni režim predmet odvojenog procesa državne revizije. Sljedeća revizija je planirana za 2011. godinu.
- Krajem 2012. godine istječe uredba o dvojnom državljanstvu. Ako se do tada ne promijeni zakon u Bosni i Hercegovini, državljani ove zemlje koji imaju britansko državljanstvo po sili zakona morat će se odreći jednog državljanstva. To bi se moglo izbjeći ako Velika Britnija i Bosna i Hercegovina potpišu bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Možete li pomoći da se taj sporazum konačno potpiše?
U britanskim zakonima nema nikakvih restrikcija kada su u pitanju dvojna ili višestruka državljanstva te je to pitanje za bh. vlasti. Možda bi bilo logičnije da nađu generalno rješenje, nego da pregovaraju o nizu sporazuma s različitim zemljama.
-S obzirom na cjelokupnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na evidentne napore koji dolaze iz Evrope i Sjedinjenih Američkih Država da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji, možete li nam iskreno reći, ovaj put bez diplomatske kurtoazije, da li će se to ikada desiti. To Vas pitam jer mnogi građani Bosne i Hercegovine sve manje vjeruju u tu mogućnost.
Uvjeren sam da će Bosna i Hercegovina u određenom trenutku postati članica Evropske unije. Evropska unija želi da se to desi i obavezala se na buduće članstvo zemalja zapadnog Balkana. Građani Bosne i Hercegovine oduševljeno podržavaju članstvo u Evropskoj uniji. To možda djeluje kao dalek cilj, ali ja sam se lično uvjerio, boraveći u Češkoj Republici i Bugarskoj, kako je to moguće ostvariti kroz ustrajan napredak u provedbi reformi. Dakle, ključni politički izazov u Bosni i Hercegovini je ostvariti takav napredak u provedbi reformi koji će dovesti do napredovanja na putu ka Evropskoj uniji. Nadam se da će glasači u Bosni i Hercegovini prenijeti svojim političarima jasnu poruku da je to ono što oni od njih očekuju.
- Gospodine ambasadore, nedavno ste imali priliku da zajedno s ambasadoricom Jadrankom Negodić sretnete državljane Bosne i Hercegovine u Londonu i Birminghamu. Kakav utisak ste stekli na tim skupovima?
Nosim veoma pozitivne utiske iz mojih posjeta bosanskim udruženjima u Londonu i Birmighamu. Bio sam veoma zahvalan na toplom i prijateljskom dočeku i impresioniran radom ovih udruženja te smionim načinom na koji su osigurali sredstva Fonda lutrije i lokalne uprave. Bilo je interesantno čuti mišljenja dobro upućenih članova ovih udruženja o Bosni i Hercegovini. Bilo je dobro što sam se lično mogao uvjeriti koliko brzo se bosanska zajednica u Velikoj Britaniji integrirala u britanski način života te vidjeti da mladi ljudi bh. porijekla postižu uspjeh u britanskim školama i na univerzitetima. Radujem se sljedećoj posjeti!
- Na sastanku u Birminghamu uručen Vam je i Prijedlog Ustava RBiH koji je pripremio Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, s molbom da ga uručite Vašim kolegama ambasadorima u Sarajevu i predstavnicima OHR-a. Po Vašem mišljenju, da li će to imalo pomoći u donošenju novog ustava Bosne i Hercegovine, odnosno da li će ćuti i glas bosanskohercegovačke dijaspore?
Smatram da su promjene Ustava važan prioritet za Bosnu i Hercegovinu, naročito nakon nedavne presude Evropskog suda za ljudska prava koja nalazi da neki aspekti Ustava Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Siguran sam da će se zajednica bh. dijaspore oglasiti u debati o reformi Ustava. Ustavne promjene zahtijevat će širok politički konsenzus, a to znači da će postojati i potreba za konstruktivnim dijalogom između svih zajednica, a svaka zajednica će morati pokazati razumijevanje za brige i strahove drugih. Mislim da je ključni izazov pronaći način na koji će se usavršiti i ažurirati ustavne odredbe tako da više odgovaraju izazovu integriranja u Evropsku uniju. To znači očuvanje balansa i nekih od garanta Daytonskog mirovnog sporazuma, ali u okviru koji omogućava efikasnije donošenje odluka.
|